Održan naučni skup „Kulturna baština Hercegovine između pamćenja i zaborava“

Povodom tridesete godišnjice rušenja Starog mosta na Fakultetu humanističkih nauka je upriličen naučni skup „Kulturna baština Hercegovine između pamćenja i zaborava“ čiji je fokus destrukcija kulturne baštine na području Hercegovine kroz historiju, ali s posebnim akcentom na period od 1992. do 1995. godine.

„Danas smo se okupili da obilježimo 30 godina od rušenja Starog mosta. Za mnoge od nas to je jedan od od najtužnijih dana u našim životima. Međutim, ovakvi skupovi i predavanja koja ćemo danas čuti su pokazatelj da nastavljamo njegovati sjećanje, proučavanje i promišljanje o vrijednostima kulturno-historijskog nasljeđa i tradicije. Bosna i Hercegovina je riznica evropskog nasljeđa, od Butmirske kulture, Glasinačke kulture, Ilira, preko Grčkih kolonija, Rimljana, Bosanskog kraljevstva, Otomanskog carstva, Austrougarske itd. Malo koja država se može pohvaliti ovako slojevitim nasljeđem. Naša Hercegovina je posebna priča. Samo u Mostaru, ako se okrenete oko sebe, u vidokrugu od samo nekoliko metara, možemo vidjeti kako se isprepliću tragovi vijekova.“ kazala je u svom obraćanju rektorica Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru prof. dr. Alena Huseinbegović.

„Cilj naučnog skupa je da se na naučni način, objektivno i bez ikakvih subjektivnih primjesa, analizira tema uništavanja kulturne baštine i da se ukaže na historijske činjenice, da na jednom mjestu objavimo radove koji će jasno ukazivati na historijski kontinuitet uništavanja kulturne baštine Hercegovine“ kazao je dekan Fakulteta humanističkih nauka prof. dr. Edim Šator.

Teme naučnog skupa obuhvatale su razdoblje uništavanja spomenika sve od antike do danas, a sam skup je koncipiran po historijskim epohama.

„Kao društveni i kulturalni fenomen, pamćenje ne rekonstruiše samo prošlost i načine na koje se društvo odnosi prema prošlim događajima, već organizira i iskustvo sadašnjosti i budućnosti. Time se proučavanje urbicida i kulturocida/heritocida iz različitih naučnih perspektiva (historiografske, antropološke, arhitektonske, književnoteorijske i književnohistorijske, etnološke i drugih) pokazuje kao moralni imperativ i zalog u izgradnji zdravijeg, zrelijeg i humanijeg društva“ zaključeno je na naučnom skupu „Kulturna baština Hercegovine između pamćenja i zaborava“.